Ples Moštra još je jedno dragocjeno kulturno naslijeđe otoka Korčule, a posebno se slavi u selu Žrnovo. Ovaj tradicionalni ples, poput Moreške i Kumpanjije, odražava bogatu povijest otoka i trajni osjećaj zajedništva. Međutim, Moštra se ističe svojim jedinstvenim stilom i simboličnim narativima, što je čini fascinantnim dijelom korčulanske folklorne tradicije.
Podrijetlo Moštre vezano je uz srednjovjekovnu povijest otoka, u doba kada su se lokalne zajednice često morale braniti od raznih osvajača, uključujući gusare i suparničke sile na Jadranu. Vjeruje se da se ples razvio i kao ritualna izvedba i kao oblik vojne obuke, s ciljem pripreme seljana za borbu te jačanja svijesti o važnosti zajedništva i budnosti.
Riječ “Moštra” potječe od “mošt”, što znači neprovrelo grožđano vino, simbolizirajući obnovu, slavlje i povezanost između zemlje i njezina naroda. Tijekom vremena, ples je postao ceremonijalni izraz tih vrijednosti, izvođen tijekom svečanih prigoda i važnih zajedničkih događanja.
Moštru izvodi skupina muškaraca, često uz pratnju žena u sporednim ulogama. Muški plesači naoružani su dugim drvenim mačevima ili štapovima, kojima izvode koreografirane pokrete nalik borbenim tehnikama. Ples pripovijeda priču o sukobu i pomirenju, s elementima rivalstva, strategije i rješavanja sukoba.
Pokreti plesača su precizni i ritmični, prikazujući njihovu okretnost, snagu i koordinaciju. Kao i kod drugih tradicionalnih mačevnih plesova na Korčuli, Moštra naglašava disciplinu i zajedništvo među izvođačima, simbolizirajući kolektivnu snagu zajednice.
Plesači nose tradicionalne nošnje koje odražavaju kulturnu baštinu Žrnova. Odjeća obično uključuje bijele košulje, tamne hlače i jarko obojene pojaseve, uz dodatne ukrasne elemente koji variraju ovisno o prigodi. Nošnje dodaju upečatljiv vizualni element izvedbi, pojačavajući njezin svečani i ceremonijalni dojam.


Moštru prati živa glazba, izvođena na tradicionalnim instrumentima poput bubnjeva i mijeha, slično kao i u plesu Kumpanjija. Glazba je sastavni dio izvedbe, pružajući ritam i energiju koji pokreću pokrete plesača. Melodije su često lokalne skladbe, prenošene s generacije na generaciju i duboko ukorijenjene u kulturni identitet Žrnova.
Kao i u Kumpanjiji i Moreški, Moštra ima vođu, često nazivanog kapetanom ili zapovjednikom. Kapetan igra središnju ulogu u koreografiji, usmjeravajući plesače i osiguravajući da se izvedba odvija prema tradiciji. Njegov autoritet simbolizira vodstvo i jedinstvo, odražavajući važnost čvrstih zajedničkih veza u povijesti korčulanskih sela.
Moštra se izvodi tijekom seoskih festivala, vjerskih blagdana i drugih značajnih događanja u Žrnovu. Posebno je povezana s blagdanima lokalnih svetaca zaštitnika, kada se cijela zajednica okuplja kako bi proslavila svoju zajedničku povijest i tradiciju. Ove izvedbe nisu samo izvor zabave, već i način očuvanja i prenošenja kulturne baštine Korčule budućim generacijama.
Iako manje poznata od Moreške ili Kumpanjije, Moštra ostaje ključni dio kulturnog pejzaža Korčule. Njezin jedinstveni stil i duboki povijesni korijeni čine je dragocjenom tradicijom u Žrnovu, gdje se kontinuirano ulažu napori kako bi se sačuvala i promovirala ova živopisna manifestacija lokalnog identiteta.
Za posjetitelje Korčule, prisustvovanje plesu Moštra pruža rijedak uvid u bogatu i slojevitu baštinu otoka. Kroz ples Moštra, stanovnici Žrnova slave svoju prošlost, odaju počast svojim precima i održavaju duh zajedništva živim, osiguravajući da ova jedinstvena tradicija nastavi cvjetati i za buduće generacije.