3.-2. TISUČLJEĆE.PR.KR.

Bogati nalazi iz špilja, a posebno iz Vele špilje u Veloj Luci, svjedoče o razvijenosti neolitske kulture i njenim pomorskim vezama s drugim krajevima Sredozemlja.

2 - 1. TISUČLJEĆE PR.KR.

Ilirska plemena naseljavaju otok, a od njih do danas imamo sačuvane "gradine"- utvrde na brdima, te druge arheološke nalaze.

6. STOLJEĆE PR.KR.

Prva grčka kolonija imenom Korkyra Melaina; za razliku od Korkyre (današnji otok Krf) pridjev Melaina (taman, crn) je označio otok u cijelosti prekriven šumom.

4. STOLJEĆE PR.KR.

Druga grčka kolonija sa sačuvanim spomenikom "lumbardskom psefizmom" - kamenim zapisom odluke skupštine o osnivanju i gradnji grada, podjeli zemlje među naseljenicima, te sporazumu o suživotu s ilirskim starosjediocima.

4. STOLJEĆE PR.KR.

Ovaj zapis, nađen u Lumbardi, ujedno je i najstariji pisani spomenik na hrvatskome tlu.

229. PR.KR.

Corcyra Nigra ili Crna Korcula
dolazi po prvi put pod vlast Rima kojemu smetaju uspješni gusarski poduhvati ilirskih plemena u Dalmaciji, te protiv njih ratuje s promjenljivim uspjehom.

34-35 PR.KR.

Rimski vojskovođa Oktavijan - kasniji car August - napada ilirsku Korčulu, zauzima je, te ubija ili prodaje u roblje sve stanovništvo otoka. U doba cara Augusta prestaje postojati ilirska država, a istočna obala Jadrana ulazi u rimsku pokrajinu Illyricum.

476.

propast Zapadnorimskog carstva, a Korčula 480. dolazi pod vlast Teodorika, kralja Istočnih Gota.

5. STOLJEĆE

Starokršćanska crkva na otočiću Majsanu - najraniji dokaz kršćanstva na Korčuli.

535.

Korčula u sastavu dalmatinske pokrajine dolazi pod vlast Bizanta u vrijeme cara Justinijana.

8. STOLJEĆE

Početak naseljavanja hrvatskog plemena Neretljana na otok Korčulu kojemu daju ime Krkar.

945.

Bizantski car Konstanin Porfirogenet piše o hrvatskome gradu Krkaru na Korčuli.

948.

Mlečani hrvatskim kraljevima plaćaju danak za plovidbu Jadranskim morem.

1000.

Mletački dužd Petar II Orseolo osvaja Korčulu i počinje period mletačke vlasti koja se sve do 1420 g. izmjenjuje s razdobljima vlasti hrvatskih, hrvatskougarskih, zahumskih i bosanskih vladara.

1125.-1180.

Korčula pod mletačkom vlašću.

1254.

Mletački plemić Marsilius Zorzi preuzima vlast nad Korčulom i potvrđuje Korčulanski statut iz 1214. Ovo razdoblje mletačke vlasti traje do 1358 g.
U Korčuli se rodio poznati putnik i istraživač Marko Polo.

07.09.1298.

Velika pomorska bitka izmedju genoveške i mletačke flote pod gradom Korčulom; u ovoj je borbi mletačka flota poražena, a Genovežani među svojim zarobljenicima imaju i velikog Marka Pola kojega za veliku otkupninu 1299. oslobađaju.

1300.

Osnivanje korčulanske biskupije.

1301.

Osnivanje Bratovštine Svih Svetih.

1420.-1797.

Najduže razdoblje mletačke vlasti nad Korčulom.

1483.

Uspješna obrana Korčule od napadaja flote napuljskog kralja Ferrantea I Aragonskog.

1529.

Grad i otok Korčula stradaju od velike epidemije kuge.

1637.

Rođen je najpoznatiji korčulanski pjesnik i komediograf baroknog doba Petar Kanavelić (umro 1719.).

1797.

Pad Mletačke Republike pod Napoleonovu vlast.

1797.-1805.

Austrijska vlast nad otokom.

1805.-1813.

Francuska vlast, gradnja cesta i utvrda.

1806.-1807.

Napadi ruske flote.

1813.-1815.

Korčula pod upravom britanske mornarice.

1815.-1918.

Korčula je pod austrijskom vlašću kao dio Kraljevine Dalmacije.

1828.

Ukidanjem dubrovačke nadbiskupije ukinuta je i korčulanska biskupija.

19. STOLJEĆE

"Narodni preporod u Dalmaciji"- politički život u Kraljevini Dalmaciji, tako i na Korčuli, odlikuje borba za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom; suprotstavljene su hrvatska nacionalna koncepcija i koncepcija "autonomaša"- zagovaratelja talijanskog državnog interesa u Dalmaciji.

1871.

Na komunalnim izborima korčulanska općina prelazi u hrvatske ruke; u slijedećim se godinama osnivaju hrvatska kulturna društva, unapređuje nastava hrvatskog jezika i dr.

19. STOLJEĆE

Propašću je Mletaka Korčula izgubila puno od strateške vaznosti za svojeg gospodara, to dolazi do recesije tradicionalnih zanimanja i iseljavanja brojnih brodograditelja i kamenoklesara.

29.10-15.11.1918.

Po propasti austrijskog carstva Korčula se nalazi u novostvorenoj Državi SHS - državi nastaloj od južnoslavenskih naroda s područja bivše Austrijske carevine, a koja se pod pritiskom talijanskih i mađarskih teritorijalnih osvajanja i vlastitih političkih slabosti 1. prosinca 1918. udružila s Kraljevinom Srbijom i tako stvorila buduću Jugoslaviju pod vodstvom srbijanske dinastije Karađorđevica.

15.11.1918.

Prva talijanska okupacija Korčule

19.04.1921.

Temeljem Rapalskog ugovora Korčula je odvojena od Italije, a pripojena Jugoslaviji.

1921.-1941.

Dolazi do najvećeg iseljavanja s otoka Korčule kao posljedica propasti vinograda od filoksere i opće društvene i gospodarske krize; neka od sela su prepolovljena. Pored narodnog nezadovoljstva socijalnim položajem jača politički otpor teroru srbijanske dinastije.

1941.-1945.

Drugi svjetski rat zahvatio je grad i otok Korčulu. Globalne povijesne silnice prelijevaju se na stanovnike otoka, od kojih se brojni priključuju partizanskom pokretu otpora. Četverogodišnje razdoblje rata obilježeno je stradanjem brojnih civilnih i vojnih žrtava, Korčulana na otoku i izvan njega. O tome svjedoče spomen ploče položene na mjestima memorije u gradu Korčuli i svakom od korčulanskih naselja. Razdoblje dijelimo na talijansku okupaciju (1941.- rujan1943.) i njemačku okupaciju (o Božiću 1943. – 1945.), te razdoblje između njih poznato pod nazivom „Sto dana slobode“. To je vrijeme priprema za dalmatinski zbjeg u Ell Shat u Egiptu, a otok Korčulu je po prvi put posjetio i sir Fitzroy MacLean, tada šef britanske vojne misije.

1945.-1965.

Poslijeratna obnova i gradnja modernih brodogradilišta na Korčuli nisu dali posla svima koji su ga tražili, te su nedostatak posla i neostvarena nadanja iz razdoblja rata bili razlogom nastavka iseljavanja - najviše u Australiju i Novi Zeland.

1965.-1990.

Razvoj turizma i gradnja novih komfornih hotela, uz razvoj drugih gospodarskih grana; konačno zaustavljeno iseljavanje s otoka, te broj stanovnika počinje pomalo rasti. Korčula se priključuje općem razvoju i napretku.

30.05.1990.

Po prvi put zasjeda Hrvatski Sabor izabran na slobodnim višestranačkim izborima,

PROSINAC 1990.

Donesen je novi hrvatski ustav, a 19. svibnja 1991. godine je 93% građana Hrvatske na općem referendumu glasalo za suverenu Republiku Hrvatsku.

1991.-1995.

Tijekom Domovinskog rata 1991.do 1995.godine, otok Korčula nije bio okupiran, ali je veliki broj izbjeglica s ratom zahvaćenih područja bio smješten na području grada Korčule. Otežane uvjete života na otoku tijekom rata su dodatno pogoršale prometne blokade. U godinama nakon Domovinskog rata na otoku Korčuli se nastavlja razvoj turizma kao jedne od najvažnijih gospodarskih grana.