Moreška, Kumpanjija, Moštra

Posebnost grada Korčule i šest mjesta na otoku Korčuli su jednistveni plesovi s mačevima. Plesovi se tradicionalno izvode u dane svetaca zaštitnika Grada Korčule i mjesta u kojima se izvode kumpanija/ kumpanjija i moštra te tijekom ljetnih mjeseci u turističkoj sezoni.
Igre s mačevima kumpaniju, kumpanjiju, i moštru prati muzički instrument 'mišnjica' (mijeh) i bubanj dok se moreška izvodi uz pratnju limene glazbe.
Nakon izvedbi igre s mačevima u mjestima na otoku, starinski ples plešu djevojke i mladići. Ovaj ples se naziva stari bali ili tanac a izvodi se uz pratnju mišnjica.

MOREŠKA

Mačevalačka igra moreška izvodi se redovito tijekom ljetnih mjeseci i na dan Sv. Todora, zaštitnika Grada Korčule (29. srpnja).
Dokumenti sa sigurnošću potvrđuju izvođenje moreške u 17. stoljeću, iako se pretpostavlja da je ova mačevalačka igra starija (16. st.- vezana za vježbanje tehnike mačevanja).
Kroz dijalog pratimo radnju u kojoj Moro (arapski kralj) otima ljepoticu „bulu“ i zatim slijedi borba vojski crnog i bijelog kralja. Moreška se sastoji od sedam kolapa i završava oslobađanjem bule i povratka voljenom Osmanu ( turskom kralju).
Moreška je nastala po uzoru na kulturne trendove europskih gradova tog vremena i izvođenja običaja i muzike.

KUMPANIJA

Izvode se u mjestima na otoku Korčuli ( Žrnovo, Pupnat, Čara, Smokvica, Blato i Vela Luka) s vrstom mačeva koji datiraju iz 16. i 17. st..
Skupina se sastoji od alfira (barjaktara) i izvođača-kumpanjola ili moštranata, koji plešu s mačem a predvodi ih kapitan. Izvedba započinjem dijalogom kojim kapitan traži dopuštenje od glavara za izvođenje 'plesa od boja'. Kapitan predvodi koordinirane formacije lančanog plesa s mačevima u kojem svaki izvođač drži vrh mača susjednog kumpanjola/moštranta. Nakon niza povezanih figura slijede žustri pokreti mačevima kojima kumpanjoli /moštranti dokazuju svoju vještinu.

MOŠTRA

Moštra, ples s mačevima se izvodi u Žrnovu, u zaselku Postrana, na Veliku Gospu (15. kolovoza), uoči Sv. Roka, zaštitnika mjesta Postrane.
Kapitan predvodi koordinirane formacije plesa s mačevima u kojem svaki izvođač drži vrh mača susjednog moštranta.
Nakon niza povezanih figura slijedi žustri pokreti mačevima kojima moštranti pokazuju svoju vještinu. Ples s mačevima moštra se izvode uz pratnju mišnjice i bubnja.

'KRNOVAL'

Karnevali su popularni na otoku, počevši od dana 'Tri kralja' i traju do početka korizme.
Na kraju karnevala, pali se 'Krnoval', krivac za sve probleme.

STARI BAL, TANAC, ...

U vrijeme karnevala, na otoku Korčuli, održavali su se plesovi: 'bali' koji se u Blatu naziva 'Blatski tanac', u Pupnatu i Žrnovu 'Stari bali', a u Čari i Smokvici 'Tanac'.

PJESME S OTOKA

Najveći dio narodnih pjesama s otoka su pjesme ribara i pomoraca, te njihovih djevojaka.
Neke od njih su brze i vesele, a neke postavljaju vječno pitanje mornareva povratka, a zvuk im je dvojan i pun čeznje.
Mnogi hrvatski mornari vjeruju da je najljepša hrvatska narodna pjesma ona koju u ljetnim večerima pjevaju ribari iz Vele Luke.

DOČEK POLA NOVE GODINE

Jedna od najpopularnijih manifestacija u gradu Korčuli je maskirana dobrodošlica pola nove godine 30. lipnja s karnevalskom povorkom.

BRATOVŠTINE

U gradu Korčuli postoje tri bratovštine: Bratovština svih svetih, osnovano 1301. godine, bratovština sv. Roka, utemeljeno 1575. godine i bratovština sv. Mihovila, utemeljeno 1603. godine. Za vrijeme Vele setemane (Velikog tjedna) u Korčuli, tri bratovštine prolaze ulicama u procesiji, odjeveni u tonige, noseći bogato ukrašene torce (svijeće) cerefale i kandelabre.
Crkve i dvorane bratovštine čuvaju eksponate evocirajući bogatu povijest Korčulana kroz stoljeća.

OD ANTIČKIH VREMENA ...

Kamenoklesarstvo je izgubilo svoju veliku važnost kojim se danas bavi tek 50-tak Korčulana, te šumarstvo i obrada drva.
Od antičkih vremena do sredine 20. stoljeća Korčulani su umješno i uspješno obradjivali i prodavali svoj kamen po cijelom jadranskom prostoru. Visokovrijedni vapnenac s Korčule nalazi se ugrađen i u najpoznatije građevine svijeta poput crkve Haggia Sophia u Carigradu, parlamenta u Beču, vijećnice u Stokholmu, itd. Od njega su izgrađene najljepše javne i privatne zgrade dalmatinskih gradova poput Dubrovnika, Hvara, Kotora.
Ova je tisućljetna tradicija na pozornicu suvremene hrvatske kulture dovela, uz najvećega Frana Kršinića, i brojne druge kipare iz Korčule, Lumbarde i Žrnova: Radicu, Pallavicinija, Trpimira Ivančevića, braću Lozica, Steccu, Radovanovića, Jurjević-Kneza, Duhovića i dr. Nad oltarom se diže remekdjelo Marka Andrijića - fina kamena nebnica (ciborij) s kipovima Navještenja iz 1486.

VAPNO I DRVENI UGLJEN

Stanovnici Pupnata su se bavili sječom drva, skupljali smolu, te pravili vapno i drveni ugljen, a za potrebe zanatskih radionica u Korčuli. Još sredinom 20. stoljeća žene iz Pupnata na svojim mazgama i tovarima donose ogrjevno drvo u Korčulu.
U potkrovlju Gradskog muzeja se nalazi replika stare kuhinje. Na tome mjestu posjetitelj može steći uvid u funkcionalni raspored srednjovjekovne stambene kuće; prizemlje je rezervirano za poslovne sadržaje, na prvom i drugom katu se stanuje, a potkrovlje kao jedini ozračeni prostor služi kuhinji.